Zašto su važna građanska istraživanja?
Građanska istraživanja (citizen science) predstavljaju pristup u kome se građani – iako nisu profesionalni naučnici – aktivno uključuju u istraživački proces. Oni učestvuju u osmišljavanju istraživačkih pitanja, prikupljanju i analizi podataka, kao i u kreiranju preporuka za javne politike. Ovaj pristup omogućava veću otvorenost nauke, približava istraživanja stvarnim potrebama zajednice i jača poverenje između građana i stručnjaka.
Šta čini građansku nauku drugačijom?
Za razliku od tradicionalnih istraživanja u kojima su građani samo objekti posmatranja, građanska nauka ih poziva da postanu aktivni akteri. Takva participacija povećava obim i kvalitet podataka, ali i razvija naučnu pismenost, podiže svest o društvenim problemima, i omogućava da se nauka koristi za konkretne promene u zajednici.
U oblasti zdravstva, ovakav pristup ima poseban značaj – jer omogućava da se iskustva pacijenata uključe u osmišljavanje boljih politika i praksi. Građanska nauka postaje alat za borbu protiv nejednakosti, birokratizacije i marginalizacije onih koji su često nevidljivi.
CCKnow: Građanska nauka u praksi
Projekat Zajedničko stvaranje znanja (CCKnow) koristi principe građanske nauke kako bi uključio obolele od retkih bolesti i njihove porodice u istraživački proces. U saradnji sa organizacijom NORBS, pacijenti ne samo da dele svoja iskustva, već učestvuju i u obukama, anketiranju, analizama i oblikovanju preporuka za javne politike.
Zašto je to važno? Zato što retke bolesti često ostaju nedovoljno prepoznate i istražene, a osobe koje žive sa njima suočavaju se sa brojnim preprekama – od dijagnoze, preko tretmana, do pristupa pravima. Kada se njima pruži prilika da postanu su-kreatori znanja, ne samo da se povećava relevantnost istraživanja, već se i zajednice osnažuju.
Rizici u eri populizma
U savremenom društvu suočenom sa širenjem pseudonauke i teorija zavere, građanska nauka može biti zloupotrebljena ako ne postoje etički standardi i stručni nadzor. Posebno u oblasti medicine i javnog zdravlja, širenje netačnih informacija može imati ozbiljne posledice. Zato je projekat CCKnow pažljivo strukturiran: učesnici prolaze obuke, proces se sprovodi pod nadzorom stručnjaka, a podaci se proveravaju i interpretiraju na naučno utemeljen način. Na taj način se kombinuju otvorenost i odgovornost.
Građanska nauka i održivi razvoj
Naš projekat direktno doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja:
– Cilj 3: Dobro zdravlje i blagostanje
– Cilj 10: Smanjenje nejednakosti
Uključivanjem marginalizovanih grupa u istraživačke procese stvaramo temelje za pravedniji zdravstveni sistem, unapređujemo zakonske i institucionalne okvire i pokazujemo kako nauka može imati veći društveni uticaj.
Od pasivnih korisnika do nosilaca promena
U projektu CCKnow pacijenti i njihove porodice nisu samo ispitanici, već postaju nosioci promena. Oni prikupljaju podatke, učestvuju u analizama i zagovaraju rešenja koja im direktno znače. Time se briše granica između nauke i društva – a znanje postaje zajedničko dobro.